Zubi su dio naših usta gotovo cijeloga našega života. Počinju se formirati i prije nego smo se rodili i „čekaju“ spremni u našim desnima na izbijanje. Tijekom života promijenimo dvije garniture zuba – mliječne i trajne, koje, ako imamo sreće i ako ih dobro čuvamo, imamo do kraja života.

Zubi imaju veliku ulogu pri svakodnevnom hranjenju, ali i govorenju, i moglo bi se reći da ih čak i uzimamo zdravo za gotovo. 

Mikrosvemir zuba

No, znamo li uopće od čega se sastoji zub? Zubi su ustvari jedan pravi mikrosvemir i svojevrsni mali organi koji imaju cijeli mikrosustav u sebi.

Svi znamo da je zub tvrd izvana, ali malo tko zna da se u sredini krije mekana sredina – pulpa. Pulpa se sastoji od različitih vrsta stanica, vlakana, krvnih žila i živaca.  Ovo mekano srce zuba zaštićeno je najtvrđom tvari u našem tijelu – zubnom caklinom.

Pulpa ima više funkcija. Formativnu, nutritivnu, neurosenzornu i obrambenu.

Formativna uloga podrazumijeva da se iz pulpe počinje stvarati dentin. Dentin je tvrdo zubno tkivo koje okružuje zubnu pulpu. U krunskome dijelu zuba pokriva ga caklina, a u korijenskome cement, dok se u sredini nalazi pulpa. U pulpi je mnogo krvnih i limfnih žila, odnosno kapilara koje osiguravaju hranjivu ulogu pulpe, a koja je značajna za vitalnost zuba. Iako mnogi misle kako zubi nisu „živi“, oni to zaista i jesu.

U tkivu pulpe nalaze se i razna osjetilna živčana vlakna i kapilare koji reguliraju cirkulaciju i prenose bolne osjećaje prema mozgu.

Pulpa ima i obrambenu ulogu tako da na karijes odgovara upalom i stvara reparatorni sekundarni dentin. Ako se karijes ne sanira može doći do ireverzibilne upale (pulpitisa) i čak i izumiranja pulpe (gangrene).

Dakle, iako je dobro zaštićena, može doći do upale pulpe. Ako se na zubu stvori karijes, on može napraviti rupu u obrambenom zidu zuba kroz koju mogu ući bakterije.

Simptomi upale pulpe

Simptomi upale su velika osjetljivost na temperaturu, toplo i hladno. Ostali simptomi mogu biti: pulsirajuća bol (naglašenija noću, osjećaj boli kao „otkucaji srca“), bolan zagriz, pojava otoka i gnojna fistula na vrhu korijena zuba vidljiva na rendgenskom snimku.

Ako po dobivanju ovih simptoma ne odemo stomatologu koji će pristupiti liječenju upalnog procesa, upala se može proširiti kost i zahvatiti vrh korijena, gdje se može stvoriti granulom.

Upala nije uvijek nužno popraćena bolom. Zato je stomatološki pregled potrebno učiniti najmanje dva puta godišnje. Uoči li stomatolog prilikom pregleda promjenu na zubu, snimit će ortopan koji pruža jasan uvid u oralno zdravlje svih zubi gornje i donje čeljusti i okolnih kostiju te pomaže odrediti terapijski postupak, ako je potreban.

Kako se liječi upala pulpe?

Sam postupak liječenja pulpe i korijena zuba zove se endodoncija i ako se stomatolog odluči da je ovo potrebno, to može napraviti na dva načina. Stručnjaci privatne ordinacije Stomatologija i estetika objašnjavaju kako endodontski zahvat nije kompliciran jer oni imaju jako veliko iskustvo u njegovu izvođenju.

Kako izgleda endodontski zahvat?

Stomatolog prvo mora otvoriti zub kako bi vidio kakvo je stanje i koji postupak primijeniti. Potom u zub stavlja umirujuće sredstvo, svima poznato kao “lijek”, nakon čega se zub zatvara. Nakon par dana na kontroli se utvrđuje je li lijek pomogao. Ako je zub bolje, onda se stavlja plomba, ako nije, potrebno je daljnje liječenje.

U situacijama kada je upala velika, vadi se živac iz same pulpe. Iako zvuči strašno, vađenje mrtvog živca uglavnom ne boli, a stomatolog uvijek može staviti i lokalnu anesteziju uz koju nema bolova. Ne trebate brinuti jer u privatnoj stomatološkoj ordinaciji Stomatologija i estetika stručni tim ima mnogo iskustva u ovakvim zahvatima jer se s njima susreću svakodnevno.

Prije nego se krene u sam zahvat radi se rendgenski snimak zuba kako bi se vidjelo u kakvom je stanju zub, što je točno zahvaćeno i koliko kanala ima u korijenu. Sam proces počinje davanjem anestezije i otvaranjem rupe na vrhu zuba. Nakon što se otvori zub stomatolog može napraviti dvije stvari ovisno o tome u kakvom su stanju živčana vlakna u pulpi.

Prvi je da se u zub dodaje „otrov“ koji će do kraja „ubiti“ preostala živčana vlakna. Ovo se, dakle radi, ako je dio pulpe još „živ“. Nakon što se stomatolog uvjeri da je živac „mrtav“, kreće s vađenjem pulpe iz kanala.

U slučaju da je živac već „umro“, onda se preskače dio s „otrovom“ i odmah se kreće u vađenje živca.

Nakon što se uvjeri da je živac „mrtav“, stomatolog iglicama (svrdlom) ulazi u svaki kanal i uklanja ostatke pulpe. Kad je sve očistio, kanali zuba pune se zamjenskom tvari.

Na kraju se radi nova rendgenska slika kako bi se vidjelo jesu li kanali do kraja ispunjeni. Kad je sve u redu, stomatolog će trajno zatvoriti zub plombom ili (ako je riječ o većoj površini) krunicom.

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *