Stara narodna poslovica kaže: „Bijele koke ispod strehe vire“, još ih zovu i biserima koji lice krase… Ovi, ali i brojni drugi epiteti koriste se kako bi se opisali zubi, dio našeg lica koji definira osmjeh, lice, a time gotovo da definiraju i osobu.

Ali što su zapravo zubi? Od čega se sastoje? Kako i kada nastaju? Neizostavan su dio našeg bića, ali o njima u biti jako malo znamo. Iako se gledajući izvana zubi čine jednostavni, oni su u biti jako kompleksi maleni organi.

Anatomska građa zuba

Zubi se sastoje od tri dijela – krune, vrata i korijena zube.

Kruna zuba je dio kojega vidimo iznad zubnog mesa i najvećim je dijelom građena od dentina preko kojega stoji tvrda caklina. Unutar zuba je pulpna komora koja je ispunjena zubnom pulpom, odnosno živcima i krvnim žilama. Vrat zuba odnosi se na dio zuba u kojem se spajaju kruna i korijen zuba te nije vidljiv, kao ni korijen zuba koji se nalazi u zubnom mesu te učvršćuje i podupire zube. Korijen je pričvršćen ligamentom koji se zove paradontalni ligament.

Sad kad smo objasnili dijelove zuba bitno je naučiti od čega su zubi građeni.

Svaki zub je građen od četiri dijela – cakline, dentina, cementa i pulpe.

Caklina je najtvrđi dio zuba i pokriva vanjsku površinu. Njoj možemo biti zahvalni jer možemo žvakati i zbog nje nas ne bole zubi. Naime, caklina pruža zaštitu „mekanijih“ dijelova zuba. Jedna zanimljivost kod cakline jest da je ona najtvrđi dio našeg tijela.

Dentin se nalazi ispod cakline i prožet je sitnim kanalićima kojima, u slučaju da se caklina ošteti, toplina i/ili hladnoća dolaze do zuba te može doći do osjetljivosti zuba. Cement nije pravi cement već tkivo koje pokriva dentin u korijenu zuba. Njegova uloga je da povezuje zub i čeljust. Ono što je zanimljivo kod cementa i dentina jest da se stvaraju i obnavljaju tijekom cijelog života, dok se primjerice caklina troši.

Zadnji dio zuba, ali ne i najmanje bitan je pulpa, odnosno mekani dio zuba koji se sastoji od živca, krvnih žila te raznih vrsta vlakana. Glavni zadatak pulpe je hranjenje zuba, odnosno opskrba hranjivim tvarima i krvlju, ali i služi kao svojevrsni senzor te registrira temperaturu i razne druge čimbenike.

Kada se počinju razvijati zubi?

Zanimljivo je kako se zubi počinju formirati dok smo još u fazi zametka u majčinoj maternici te rast i razvoj zuba prolazi kroz četiri stadija: zametka, kape, stadij zvona i stadij formiranja korijena.

Kako zubi niču?

Zubi niču u dvije faze – faza nicanja mliječnih zuba te faza nicanja stalnih, odnosno trajnih zuba.

Mliječnih zuba imamo 20 i njihovo nicanje uglavnom počinje nakon šestog mjeseca života, dok stalnih, odnosno trajnih zuba imamo 32 i oni počinju nicati od šeste godine života. Svi se sjećamo krezubih fotografija iz prvog razreda osnovne škole.

Također, ljudi imaju kratak period u kojem imaju mliječne i trajne zube, a to je razdoblje od šeste do otprilike 12. godine.

Zubi se još mogu podijeliti i prema njihovoj funkciji na sjekutiće, očnjake, pretkutnjake  i kutnjake. Prednji zubi su: sjekutići, koji sijeku hranu i očnjaci koji kidaju hranu.

Bočni zubi su pretkutnjaci ili mali kutnjaci, koji gnječe i melju hranu te kutnjaci, koji imaju istu funkciju kao i pretkutnjaci.

Eto, to je ukratko sve o zubima, a mislili ste da znate sve? 😊

Podijeli:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *