Znate li ikoga tko nema barem jednu plombu u ustima? Mislim da se svi možemo složiti kako je vjerojatno jako malen broj onih sretnika koji nikada u životu nisu morali kod stomatologa radi brušenja karijesa i koji nemaju niti jednu plombu.
No što je to uopće zubna plomba? I zašto neki imaju crne, a neki bijele plombe? Kao da imamo šahovsku ploču u ustima – par bijelih zuba i onda između crna plomba. U ovom članku pokušat ćemo odgovoriti na pitanja kakve plombe postoje, kada i zašto ih se stavlja.
Stručni naziv za plombe je zubni ispun i oni se postavljaju na dio zuba koji je bio zahvaćen karijesom. Naime, nakon što je karijes zahvatio zub, stomatolog mora taj karijes brušenjem ukloniti sa zuba. Na tom mjestu nastaju određene rupice, odnosno oštećenja te ih je potrebno popuniti kako bi se vratila potpuna funkcija zuba i kako bakterije ne bi mogle ulaziti u zub.
Dvije vrste zubnih ispuna
Postoje dvije vrste zubnih ispuna – bijele i crne, odnosno kompozitne i amalgamske.
Bijele plombe
Bijele plombe su u zadnje vrijeme češće zastupljene jer su estetski mnogo ljepše od crnih, a i zdravije. Ova vrsta plombi napravljena je od kompozitne smole koje u sebi nema žive ili nekih drugih metala.
Zahvaljujući tehnologiji one se kemijski spajaju sa zubom i stvaraju jako čvrstu vezu tako da je mala vjerojatnost da će karijes moći opet ući u zub. Osim estetske i zdravstvene prednosti, bijele plombe imaju još jedan as u rukavu. Naime, prilikom njihova stavljanja, zub nije potrebno dodatno brusiti, dakle uklanja se samo karijes, te se na tu malu rupicu lijepi plomba.
Bijele plombe se ne stavljaju samo u slučaju pokvarenih zuba, već se koriste i kad je zub istrošen ili slomljen, te kako bi se zatvorili prostori među zubima.
Zbog široke primjene i korištenja u mnogim slučajevima, ali i lakog oblikovanja i sigurnosti, bijele plombe su prvi izbor kojega biraju i stomatolozi u privatnoj ordinaciji Stomatologija i estetika. Preporučuju ih i jer su ekološki prihvatljive zbog modernih materijala od kojih su izrađene, a koji nemaju loš utjecaj na naše tijelo kao i na okoliš
Crne plombe
Crne plombe ili amalgamske plombe svojevrstan su ostatak iz prošlosti jer se malo tko u današnje vrijeme odlučuje na njih. One u svom sastavu sadrže amalgame, slitinu žive sa srebrom, kositrom i bakrom u različitim omjerima, a što više nije u zdravstvenim standardima. Kod izrade ovih plombi koriste se materijali koji mogu biti štetni za zdravlje zbog čega su ih neke zemlje, kao Norveška i Švedska, u potpunosti zabranile.
Još jedna loša karakteristika jest u tome da se prilikom postavljanja ovih plombi mora izbrusiti i zdravi dio zuba jer se ove plombe vežu mehanički te može doći i do pucanja zuba, rubnih pukotina i ponovnog nastanka karijesa.
Treba li zamijeniti crne plombe bijelima?
Mnoga koplja se lome oko toga treba li dirati amalgamske ispune ili ne. Stomatolozi preporučuju zamjenu crnih plombi bijelom samo ako je dotrajala, napukla ili se odvojila od zuba. U drugim slučajevima, vađenje crnih plombi može stvoriti više problema nego njihovo ostavljanje u zubima.
Naime, uklanjanje amalgamskih plombi koje su još uvijek u dobrom stanju može rezultirati gubitkom zdravog dijela zuba, a može se i osloboditi više žive nego kad se plomba ne dira.
Ipak, stomatolozi mogu preporučiti uklanjanje plombi pacijentima koji imaju dokazanu alergijsku reakciju na materijal ili su skeptični oko sigurnosti. U svakom slučaju, najbolje je posavjetovati se sa svojim stomatologom koji će najbolje moći reći hoće li u našim ustima ostati crnih pijuna i hoće li naša ploča ostati samo s bijelim kvadratićima.