Umnjaci, popularno nazivani i osmice, kutnjaci su koji zadnji niču. Kod većine ljudi počinju nicati tek od 17. do 25. godine života. Iako su davno u povijesti čovječanstva bili korisni, sada su tek nepotrebni ostaci iz vremena kad su ljudi imali mnogo veće čeljusti. Naime, prije mnogo tisuća godina ljudi su jeli mnogo tvrđu hranu i ta dodatna četiri zuba u čeljusti imala su svoju funkciju.
Zbog evolucije i promjene prehrane umnjaci nam više ne trebaju
Međutim, evolucijom i promjenom ishrane, naša se čeljust postepeno smanjila i više nemamo potrebu za umnjacima. Dakle, sada imamo problem jer nam se čeljust smanjila, ali broj zuba je ostao isti. Ovo može izazvati razne zdravstvene tegobe zbog čega velik broj ljudi vadi umnjake, posebno donje. Pretpostavlja se da se čak 85% umnjaka izvadi. Ima i onih sretnika koji su već evoluirali i nikada im nisu izrasli umnjaci pa ih ni ne trebaju vaditi. Kod ostalih, umnjaci počinju s rastom nakon 17. ili 18. godine. Međutim, budući da su umnjaci gurnuti duboko u dno čeljusti, za njih često nema mjesta te počinju rasti ukrivo i uzrokovati nered u čeljusti. Naime, zbog manjka prostora i položaja ostalih zuba u čeljusti, rast i nicanje zuba je otežano, a ponekad i potpuno spriječeno. Umnjaci tada mogu probiti kroz desni ili uopće ne izaći, već ostati “zarobljeni” ispod zubnog mesa.
Brojni problemi koje umnjaci mogu uzrokovati
Karijes – budući da su smješteni na samom kraju čeljusti, umnjake je često teško dohvatiti četkicom za zube i stoga su skloniji razvoju karijesa. Osim toga, često su i krivo položeni te guraju ostale zube koji su onda stisnuti i imaju manje prostora, a što dodatno pogoduje nastanku karijesa.
Teško nicanje – Budući da za njih nema mjesta, umnjaci često imaju problema s nicanjem. Ovo može uzrokovati bol, otok, pa čak i temperaturu.
Impaktirani umnjak – Ova situacija nastaje kad je umnjak zarobljen djelomično ili potpuno u desnima. Najčešći uzrok je nedostatak prostora za pravilno nicanje. Ovakav umnjak je podložan upalama te je jako bolan. Ako se to događa, stomatolog će preporučiti njegovo vađenje.
Ako je vađenje umnjaka potrebno, onda je svakako bolje izvaditi zub u ranijoj životnoj dobi, dok korijen zuba nije prejak, a čeljust nije još otvrdnula, kao što to biva kod starijih osoba. Dakle, svakako je bolje izvaditi umnjake u mlađoj dobi jer je zahvat jednostavniji i oporavak je mnogo lakši i brži.
Vađenje umnjaka – bezbolan postupak
Za početak je bitno istaknuti važnost odlazaka na preventivne i redovite preglede kod stomatologa koji će moći pratiti rast i “ponašanje” umnjaka. On će procijeniti hoće li umnjak uzrokovati određene probleme i treba li ga vaditi. U slučaju da je vađenje potrebno, tada će stomatolog dati sve potrebne upute. Vađenje zuba radi se u lokalnoj anesteziji i sam zahvat nije bolan. Liječnik daje lokalnu anesteziju koja umrtvi tkivo i zub te ćete prilikom vađenja osjetiti samo pritisak, ali bol ne. Nakon vađenja, često je potrebno staviti šav ili dva kako bi rupa brže zarasla. Što se tiče oporavka, on je individualan. Liječnik će vam preporučiti mirovanje, analgetike, a po potrebi i antibiotike kako bi oporavak prošao bez komplikacija. Nakon vađenja zuba možete očekivati bol, oteklinu, nelagodnost pa čak i krvarenje u usnoj šupljini. Ali to će brzo proći, a vi više nećete imati problema s umnjacima.
