Katran i nikotin iz dima vežu se na proteinski film koji prirodno prekriva caklinu. Pigmenti iz dima brzo oboje taj sloj, pa zubi poprimaju žućkaste do smećkaste mrlje. Uz to, kiseline i toplina pri pušenju mijenjaju pH, smanjuju obrambenu ulogu sline i povećavaju poroznost cakline. Kroz takvu hrapaviju površinu pigmenti lakše prodiru dublje, sve do dentina, gdje obojenja postaju tvrdokornija. Zubi postaju osjetljiviji. Jedan od problema je i krvarenje zubnog mesa. Od pušenja nastaju brojne bolesti usne šupljine od kojih je mnoge bolje spriječiti nego liječiti. Krvarenje zubnog mesa često je vezano uz bolesti desni. Ako uz krvarenje zubnog mesa dolazi i do sužavanja kosti (tj. gubitka kosti oko zuba), to najčešće ukazuje na napredovali parodontitis — ozbiljniji stadij bolesti desni. Pušenje zadaje brojne probleme ako pušač ne vodi brigu o svojim zubima.
Pušenje trajno boji caklinu
Pušenje ima niz štetnih učinaka na boju i zdravlje zubi. Nikotin, iako je u čistom obliku bezbojan, u dodiru s kisikom i slobodnim radikalima iz dima oksidira u žute spojeve koji se lako „lijepe“ za caklinu. Katran i poliaromatski ugljikovodici tamni su i ljepljivi, pa stvaraju naslage koje se teško uklanjaju običnim četkanjem. Dodatni problem predstavljaju teški metali i čestice čađe koje se stvaraju pušenjem, a koje dodatno zatamnjuju površinu zuba i ubrzavaju nakupljanje plaka. Uz to, pušenje uzrokuje suhoću usta jer smanjuje protok sline – prirodnog sredstva za samočišćenje – pa pigmenti i bakterije dulje ostaju na zubima. Pušenje i nikotin mogu uzrokovati brojne tegobe. Krvarenje zubnog mesa najčešće je znak upale desni. To se obično događa zbog nakupljanja plaka — mekog sloja bakterija koji se stvara na zubima ako se ne pere pravilno ili dovoljno često.
Pušači, pažnja! Ovi čimbenici pogoršavaju stanje
- Deblji plak i zubni kamenac stvaraju hrapave površine na koje se boje lakše vežu.
- Kava, crni čaj, crno vino, tamni sokovi i obojene hrane sinergijski pojačavaju mrlje nastale pušenjem.
- Nedovoljno detaljna higijena i rijetke kontrole dodatno ubrzavaju tamnjenje.
- Ortodontski aparati, neprilagođene protetske krunice i ispuni s mikropropuštanjem stvaraju „džepove“ gdje se pigmenti zadržavaju.
- Pušenje dodatno pogoršava sve probleme.
Posljedice pušenja: bolesti desni, karijes i gubitak zuba
Pušači imaju znatno veći rizik za parodontne bolesti jer dim oslabljuje lokalni imunitet, suzbija dotok krvi u desni i mijenja mikrobiom. Posljedice su krvarenje, povlačenje gingive, klimavost i naposljetku ispadanje zuba. Čak i karijes brže napreduje zbog smanjene remineralizacije i suhoće usta. Dugoročno, narušavanje oralnog zdravlja utječe i na opće stanje organizma, pa se neliječene bolesti usne šupljine povezuju s metaboličkim i kardiovaskularnim problemima. Bolest desni može uzrokovati brojne druge probleme. Osim toga, pušenje mijenja ravnotežu bakterija – smanjuje “dobre” bakterije i potiče rast štetnih, posebno anaerobnih koje uzrokuju parodontitis i loš zadah.
Dnevna rutina
Dnevna rutina za sprječavanje žućenja i očuvanje oralnog zdravlja temelji se na dosljednoj higijeni i zdravim navikama. Zube je potrebno četkati dvaput dnevno po dvije minute, električnom ili mekanom ručnom četkicom, uz pastu s fluoridom koja jača caklinu i smanjuje rizik od karijesa. Svaku večer preporučuje se i interdentalno čišćenje zubnim koncem, interdentalnim četkicama ili zubnim tušem kako bi se uklonile naslage koje obična četkica ne može dosegnuti. Za svakodnevnu uporabu najbolje su paste s niskim do srednjim RDA abrazivitetom, dok se paste za uklanjanje mrlja mogu koristiti povremeno. Ispiranje usta bez alkohola dodatno doprinosi svježini daha.
Kako bi se potaknuo prirodni protok sline i smanjio rizik od suhoće usta, korisno je žvakati žvakaće gume bez šećera nakon cigarete, kave ili obroka. Pijenje vode i ispiranje usta nakon konzumacije napitaka koji boje, poput kave, vina ili čaja, dodatno pomaže u očuvanju svjetline zubi. Vidljive rezultate u uklanjanju naslaga i promjena boje daju profesionalni tretmani. Uklanjanje kamenca i pjeskarenje zubi brzo otklanjaju površinske mrlje i sivo-žute naslage.
Što je za pušača najbolje?
Osjetljivost zubi koja se ponekad javlja nakon izbjeljivanja najčešće je privremena i može se ublažiti pastama koje sadrže kalij. Nakon tretmana preporučuje se izbjegavanje obojenih napitaka najmanje 48 sati kako bi se očuvao postignuti učinak.
Najveća korist za osmijeh i zdravlje desni ipak dolazi prestankom pušenja. Već u prvim tjednima nakon prestanka smanjuje se suhoća usta, usporava nakupljanje kamenca, a nove mrlje nastaju znatno sporije. Dah postaje svježiji, desni manje upaljene, a rezultati profesionalnog čišćenja i izbjeljivanja traju znatno dulje. Za održiv rezultat važno je potražiti stručnu podršku – bilo kroz savjetovanje, nikotinsku nadomjesnu terapiju ili druge medicinske intervencije – te s liječnikom izraditi plan praćenja i prevencije mogućih recidiva.
Kada je vrijeme za stomatologa
Uporne mrlje koje se ne uklanjaju četkanjem, krvarenje desni, neugodan zadah ili osjetljivost zubi na hladno i toplo znak su da je potrebno potražiti stručnu procjenu. Rana dijagnoza i pravodobna terapija čuvaju funkciju, estetiku i smanjuju rizik od bolesti usne šupljine te gubitka zuba. Redoviti stomatološki pregledi svakih šest mjeseci, a kod težih pušača i češće, uz individualni plan održavanja, ključni su za dugoročno očuvanje zdravlja zubi i desni. Prestanak pušenja jedna je od najboljih opcija, a oralna higijena jako važna.
